Misec putuje, svojin puten gre Ostavija zvizde sve, a ja san kraj tebe U vatri nježnosti nisan izgorija Još bi te jubija i sve ponovija A još bi te jubija
Nikad se ne bi tebe umorija I da mogu ne bi oka sklopija Ka škatulu žigic plamen si upalila I dušon svojon put osvitlila
Sve moje brige s lica si odnila Iz tvoje ruke otrovi bi popija Nek grlo škripje o sriće bi zapiva Bog me je čuja i tebe mi je da
|
|