Kovach.rs
Vesti: Tekstovi pesama --> Lyrics
 
*
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.




Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije


Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
April 20, 2024, 14:34:29

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
članova
Ukupno članova: 185692
Najnoviji: Bobbohops
Statistika
Ukupno poruka: 185084
Ukupno tema: 4466
Prisutnih danas: 137
Najviše prisutnih: 1107
(Januar 12, 2020, 19:55:25)
Prisutni korisnici
Korisnika: 0
Gostiju: 133
Ukupno: 133
Prijatelji
Stranice: [1]   Idi dole
  Štampaj  123
Autor Tema: Četvorica u borbi za presto Crkve  (Pročitano 891 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Милан Бандић
Moderator
Super Hero
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 7954


Mинистар за верска и Национална питања


Pogledaj profil
« poslato: Novembar 25, 2009, 11:18:05 »

Svaki vladika ili sveštenik na pitanje ko će biti novi patrijarh SPC, odgovora: „To samo zna Sveti Duh”. Međutim, već sada je gotovo izvesno koje vladike će nakon prvog kruga glasanja na predstojećem izbornom Saboru imati najviše glasova. Prema saznanjima „Blica”, to su vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije, mitropolit Amfilohije, bački episkop Irinej i vladika zahumsko- hercegovački Grigorije.

Svaki vladika na Saboru glasa za tri kandidata. Da bi kandidat bio izabran u žreb, odnosno da mu se ime nađe u Jevanđelju na Svetom prestolu, potrebna su 22 glasa. Posle biranja prvog u žrebu, vladike glasaju za po dva kandidata, a posle izbora drugog, za jednog kandidata. Iako je to izvodljivo, malo je izgledno da se već u prvom krugu dobiju sva trojica kandidata.


„Blic” je kontaktirao s pojedinim episkopima sa različitih strana. Svoje kandidate ne žele da saopštavaju javno, ali može se naslutiti kako će, bar u početku, glasanje teći.
Najviše izgleda da prođe odmah prvi krug ima vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije. Ovaj vladika ima neupitnih 11 glasova, a može se sa sigurnošću pretpostaviti da će najmanje 17 vladika zaokružiti njegovo ime. Bez ovog episkopa, i vladika njemu bliskih nisu mogle da prođu ni neke pređašnje odluke na Saboru, dok je sada počivši patrijarh Pavle bio u bolnici.
Od vladika koje podržavaju zvorničko-tuzlanskog, zavisiće ponajviše i plasman mitropolita Amfilohija. Sadašnji čuvar trona mitropolit Amfilohije imao bi veće šanse i od zvorničko-tuzlanskog, da je izborni Sabor održan ranije. Međutim, mitropolitu je opala podrška u Saboru. Navode se različiti uzroci, ali generalno su vezani za dešavanja u vreme bolesti patrijarha Pavla i način na koji ga je odmenjivao. Pojedine neeksponirane vladike mu zameraju da je on uzrok sleda događa od prošlogodišnjeg Sabora koji je umalo bio izborni, pripisuju mu poigravanje sa izborom. Delu vladika nije prijalo što je „radio lični marketing” i smatraju i da se nije „pokazao” u vreme odsustva patrijarha Pavla.
Da li će mitropolit dobiti glasove vladika bliskih episkopu Vasiliju, već sada je predmet spekulacija i među arhijerejima i krugovima bliskim SPC. Postavlja se pitanje „zašto bi vladika Vasilije dao glas nekome ko mu nikada nije iskreno priznao bilo kakvu zaslugu”. U SPC navode da je odavno poznato da mitropolit smatra da je „vladika Vasilije poslednji koji bi trebalo biti patrijarh”. Kako sada stvari stoje, ukoliko pojedini episkopi ne promene mišljenje na samom Saboru ili ih, pak, više krugova ne prisili da glasaju za mitropolita samo kako bi se dobio kandidat, on će biti primoran da obezbedi podršku kruga oko vladike Vasilija.
Vladika bački Irinej osim glasova u Saboru ima podršku i vlasti. Da se vlast pita, on bi bio poglavar SPC i kvalitet ovog episkopa vide u njegovom obrazovanju i činjenici da je cenjen na Zapadu, to jest u krugovima Katoličke crkve. Niko ne može sa sigurnošću da tvrdi ili negira da li je beogradska vlast kontaktirala s premijerom RS Miloradom Dodikom, koji bi mogao da utiče na vladiku zvorničko-tuzlanskog. Bački vladika ima sedam, osam sigurnih glasova, ali je njemu možda i više nego mitropolitu potrebna podrška „bosanaca”, to jest vladike Vasilija.
Bez glasova nekoliko vladika koje nisu spremne da oproste drugačije mišljenje, ali sa najvećim simpatijama u narodu je vladika zahumsko-hercegovački Grigorije. Međutim, iako je ovaj vladika izjavio da ne želi da bude patrijarh, na listi od tri kandidata njega će zaokružiti najmanje 12 vladika.
Zahumsko-hercegovački episkop mogao bi da dobije i neočekivane glasove. Jedan od njih je glas mitropolita Amfilohija koji mu je, kako navode pojedine vladike, odao priznanje za organizovanje sahrane patrijarha Pavla. Zahumsko-hercegovački episkop je u skladnim odnosima i sa vladikom Vasilijem.
I pored toga što se zna koje vladike mogu da računaju na najveći broj glasova, dolazak do tri kandidata mogao bi biti veoma mukotrpan posao. Nije isključeno da se u nekom od krugova pojavi i vladika za koga se nije glasalo u prvom jer ranije predloženi kandidat ne može da dobije dovoljan broj glasova. U vreme kada je biran patrijarh Pavle, bilo je devet krugova glasanja. Ukoliko niko od kandidata koji su slovili za favorite ili su pak naknadno ušli u izbore ne dobije 22 glasa, vladike će morati da se konsoliduju. A to znači prevaziđu lični interes, jedni drugima oproste, pa čak i glasaju za nekog za koga inače ne bi glasali. 

ONI ĆE DOBITI NAJVIŠE GLASOVA U PRVOM KRUGU

Amfilohije Radović - Mitropolit crnogorsko-primorski
Rođen je 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu 1962. godine. Studirao klasičnu filologiju u Beogradu. Postdiplomske studije nastavlja u Bernu i Rimu. Odatle odlazi u Grčku pravoslavnu crkvu, gde se zamonašio. Posle godinu dana provedenih na Svetoj gori, odlazi za profesora na Institut Sv. Sergija u Parizu, a kasnije postaje redovni profesor na Bogoslovskom fakultetu. U maju 1985. izabran je za episkopa banatskog. Iz Vršca prelazi na Cetinje, gde je 1991. godine, ustoličen kao mitropolita. Govori grčki, ruski, italijanski, nemački i francuski jezik. Brojne su kontroverze u vezi sa njegovim delovanjem, kako u Crnoj Gori tako i u Srbiji. Promenljivih je političkih nazora. Mnogi su mu zamerili zbog govora koji je održao nad odrom pokojnog premijera Zorana Đinđića, a poznat je i po izjavi da će „biti proklet svako ko prizna Kosovo”. Svoj stav o abortusu je, čestitajući vernicima Novu 2008, objasnio željom da u toj godini bude više „majki koje rađaju, nego čedomorki”.

Irinej Bulović - Episkop bački
Rođen je 1947. godine u Stanišiću u Bačkoj. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu 1969. godine. Za vreme studija se zamonašio. Nepune dve godine boravi u manastiru Ostrog, a 1980. doktorira u Atini. Posle kraćeg studijskog boravka u Parizu, izabran je za docenta na katedri Svetog pisma Novog zaveta na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Za episkopa je izabran 1989. godine. O odnosu bačkog vladike sa srpskim vlastima dovoljno govori činjenica da je na njegovu inicijativu marta ove godine sazvana hitna sednica Vlade jer je vladika u ime SPC protestovao zbog predloga zakona protiv diskriminacije. Vlada je povukla predlog zakona, a sledeće nedelje ga ipak vratila u proceduru. U apelu sedam tradicionalnih crkava Vladi stoji zamerka da je „izražavanje rodnog identiteta kroz transseksualnost izraz mentalnog poremećaja”.

Vasilije Kačavenda - Episkop zvorničko-tuzlanski
Rođen je 1938. godine u Sarajevu. Bogoslovski fakultet završava u Beogradu. Studirao je na Pravnom i Filozofskom fakultetu. Nakon smrti episkopa Longina 1978. godine izabran je za novog episkopa zvorničko-tuzlanskog. Poznato je da voli skupe stvari, a njegovi vladičanski dvori su nadaleko poznati po raskoši. Još od odlaska patrijarha Pavla na lečenje na VMA slovi za jednog od najjačih kandidata za tron SPC. Predvodnik je „bosanske struje” u SPC, a igrao je značajnu ulogu tokom proteklih nekoliko sednica Sabora. Tako je zabeleženo da su tokom prošlog Sabora, u maju ove godine, vladika Vasilije i bački vladika Irinej bili za promenu celog Sinoda, kako bi uklonili patrijarhovog zamenika mitropolita Amfilohija. Sabor je završen reizborom Amfilohija kao člana Sinoda i odlukom da on predsedava crkvenoj Vladi i upravlja SPC.

Grigorije Durić - Episkop zahumsko-hercegovački
Rođen je 1967. godine u Varešu u centralnoj Bosni. Završio je Srednju bogoslovsku školu, nakon čega upisuje Bogoslovski fakultet i potom 1989. odlazi na odsluženje vojnog roka u Zagreb. Zamonašen je u manastiru Ostrog 23. juna 1992. godine, odakle odlazi sa episkopom Atanasijem (Jevtićem) u obnovljeni manastir Tvrdoš kod Trebinja. Bio je na postdiplomskim studijama u Atini. Na vladičanski tron Hercegovačke eparhije ustoličen je 1999. godine. Nakon odlaska patrijarha Pavla u bolnicu, izazvao je pravu buru pismom u kojem je govorio je o delovanju tajnih službi u crkvi. Zatim je prozvao vladiku Nikanora koji je poznat po vezama sa „Obrazom”, kao i Filareta čiji je štrajk glađu „upotrebljen u dnevnopolitičke svrhe”. „U licima episkopa projavljujemo nespremnost i nesposobnost za pastirske izazove vremena u kome nas je Bog postavio za pastire slovesnoga stada. Projavljujemo vidljivu nesposobnost da budemo Crkva”, upozorio je tada episkop Grigorije.
 

Zaseda Sinod
Danas će biti održana sednica Sinoda SPC na kojoj bi trebalo da se donese odluka o datumu održavanja izbornog Sabora. Prema mišljenju većine vladika, i ne samo onih u Sinodu, najbolji termin za Sabor je između Svetog Jovana, 20. januara, i Svetog Save, 27. januara.
Sačuvana

" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
Stranice: [1]   Idi gore
  Štampaj  123
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP

Copyright © 2003-2013 by kovach
Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS! Dilber MC Theme by HarzeM