Kovach.rs
Vesti: Tekstovi pesama --> Lyrics
 
*
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.




Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije


Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
April 17, 2024, 19:36:26

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
članova
Ukupno članova: 185692
Najnoviji: Bobbohops
Statistika
Ukupno poruka: 185084
Ukupno tema: 4466
Prisutnih danas: 85
Najviše prisutnih: 1107
(Januar 12, 2020, 19:55:25)
Prisutni korisnici
Korisnika: 0
Gostiju: 78
Ukupno: 78
Prijatelji
Stranice: [1]   Idi dole
  Štampaj  123
Autor Tema: Evropa mora da predloži podelu Kosova  (Pročitano 835 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Милан Бандић
Moderator
Super Hero
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 7954


Mинистар за верска и Национална питања


Pogledaj profil
« poslato: Jun 15, 2009, 09:57:54 »

Insistiranje na tome da BiH i Kosovo postanu multietnička društva pokazalo se kao nemoguća misija. Puni resursi međunarodne zajednice, i finansijski i personalni, primenjuju se više od 15 godina u Bosni i više od 10 godina na Kosovu, a nismo se približili ispunjenju tog cilja. Ogroman broj izbeglica se nije vratio, interakcija između etničkih grupa je mala, obe zajednice su disfunkcionalne i zato stvaraju nestabilnost ne samo unutar svojih granica, već i u regionu. Zato je podela KiM i referendum za nezavisnost Republike Srpske rešenje – kaže u razgovoru za „Blic nedelje“ Vilijam Montgomeri, bivši ambasador SAD u Srbiji.

Ideja o multietničkom društvu na Kosovu i BiH nije uspela, hoće li Zapad i dalje tvrdo insistirati na nečemu što liči na nemoguću misiju?
– Najverovatnije će Zapad još dugo nastaviti da insistira na njihovoj aktuelnoj politici. To se može promeniti samo u pravom dijalogu, koji upravo i pokušavam da pokrenem.

Kako ubediti Zapad, pre svega SAD, da prihvate i stanu iza ideje o podeli?
Biće izuzetno teško ubediti administraciju SAD da pristupi ovom rešenju. Ljudi u administraciji koji su lično upleteni u ovaj region, poput Ričarda Holbruka, potpredsednika Džozefa Bajdena i zamenika državnog sekretara Džejmsa Stajnberga, biće žestoki protivnici te ideje. Mislim da će inicijativa za razmišljanje o alternativama za pitanje Kosova morati da dođe iz Evropske unije.

Na čemu temeljite stav da bi povlačenje novih granica na Balkanu popravilo i stabilizovalo situaciju u ovom delu Evrope?
– Aktuelna politika insistiranja na funkcionalnim multietničkim društvima na Kosovu i u BiH očigledno ne funkcioniše. Sada je neophodno pre svega da se složimo da je takva politika propala i da osmislimo novi pristup koji bi podržala međunarodna zajednica, etničke grupe i čitav region.

Predlažete podelu Kosova na albanski i srpski deo. Takva ideja postoji odavno, ali se o njoj nikada nije i zvanično razgovaralo. Zašto mislite da je to najbolja opcija?
- Za sada ne postoji neki jasan nacrt za podelu Kosova i BiH. Ipak, logično bi bilo da sve etničke grupe na Kosovu imaju jednaka prava. Niti jedna strana ne bi trebalo da gubi ili pobeđuje. Obe moraju tom podelom da dobiju nešto konkretno. Istina je da ideja o podeli Kosova postoji više od decenije, ali do danas nikada nije napravljena nijedna studija koja bi pokazala kako bi to trebalo uraditi. Takva akcija je, jednostavno, uvek izmicala iz ruku.

Kakve bi onda bile granice? Da li bi takva podela značila da Srbima pripadne sever, a Albancima sve južno od Ibra?
– Takvi detalji bi morali da budu razrađeni i doneseni u pregovorima svih zainteresovanih strana i međunarodne zajednice. Ipak, inicijativa za tako nešto mora da dođe upravo od međunarodne zajednice.

Šta bi podela značila za Prištinu, a šta za Beograd?
- Beograd i Priština bi najverovatnije bili surovo suprotstavljeni smatrajući da i jedni i drugi imaju puna prava na čitavo Kosovo. I za jedne i za druge bi bila politička katastrofa da se zadovolje ičim manjim od toga. Zato podela nije nimalo lagan zadatak. Ali, sam ta činjenica da obe strane smatraju da imaju jednaka prava na celo Kosovo govori o tome da postoji problem s aktuelnom politikom. To je, takođe, dobar argument za neku vrstu podele.
Činjenica je da takva podela već faktički postoji na terenu. Mislite li da bi Albanci, koji su dosta čvrsti u težnji nezavisnosti, pristali na takvu podelu?
Činjenica je da faktička podela postoji, ali je suviše daleko od mogućnosti da je albanska strana prihvati, i to ostaje izvor sukoba između Srbije i međunarodne zajednice; između kosovskih Srba i kosovskih Albanaca; kao i između kosovskih Srba i međunarodne zajednice. Ovo apsolutno može imati loš uticaj na približavanje Srbije Evropskoj uniji. Kosovski Albanci ne prihvataju ideju o podeli i samo je pitanje momenta kada će zbog toga doći do nasilja na KiM.

Predlažete i referendum za nezavisnost Republike Srpske?
Stanje u BiH je oduvek bilo komplikovano, pre svega zbog načina na koji su etničke grupe pomešane. Bilo je teško osmisliti bilo kakvu preciznu podelu, već je sam rat napravio podele po principu migracija tih etničkih grupa. Mislim da bi pronalaženje načina na koji bi svaka od tri etničke grupe imala pravo da ne prihvati priključenje centralizovanoj državi bilo jedina baza za trajno rešenje.

Vidite li taj referendum kao mogućnost kompenzacije za Srbiju koja bi u slučaju podele Kosova ostala bez većeg dela teritorije južne pokrajine?
– Lično nisam za ideju o „kompenzaciji“ po pitaju Republike Srpske i Kosova. Smatram da u oba slučaja treba delovati zasebno. Utoliko više, jer ni u Srbiji ni i Republici Srpskoj ne vidim mnoštvo onih koji su za pripajanje RS Srbiji.

Kako bi ostatak BiH, po vama, reagovao na referendum u Republici Srpskoj?
– Mnogi Bošnjaci, kao i kosovski Albanci reagovaće veoma snažno i agresivno na ideju o bilo kakvim podelama. To nas uči istorija rata u bivšoj Jugoslaviji. Upravo zato sve što bude učinjeno mora da se uradi u sveobuhvatnom dijalogu svih zainteresovanih strana, nikako unilateralno.

U kakvom su, prema vašem mišljenju, položaju Srbi koji žive na Kosovu?
– Realnost je da se ogromna većina Srba koji su pobegli sa Kosova nikada neće vratiti. Takođe je izvesno da će forsiranje punog prihvatanja autoriteta Vlade Kosova naterati još veliki broj Srba da odu. Srbi koji žive na Kosovu danas se susreću sa brojnim izazovima. Možda je najgori aktuelna ekonomska politika: premalo je poslova i prilika za mlade ljude da napreduju. Takođe, uopšte i nije pitanje da li su Srbi na Kosovu izolovani.  Dok oni tvrde da je u pitanju bezbednost, Albanci to vide kao besmislicu koja ništa ne znači. Ono što znači jeste da na terenu postoji opipljiv i vidljiv osećaj izolacije. Srbi se suočavaju sa problemom života u današnjem KiM i, u isto vreme, sa pritiskom da zadrže tvrd stav prema Vladi Kosova. Šta god da odaberu, oni su na neki način „prokleti“.

Niko se ne usuđuje da progovori
Vaš autorski članak u vezi sa podelom Kosova i referendumom
u Republici Srpskoj naišao je na veoma oštre reakcije?
– Međunarodna zajednica je neuspešna u primeni svoje politike koja je, uzgred, već više od decenije na automatskom pilotu, a veoma uspešna u snažnom obeshrabrivanju bilo kakvog skretanja od te politike. Niko se ne usuđuje da progovori. Mislio sam da je došlo vreme da se to promeni, ali, kao što sam i pretpostavljao, reakcije na moj predlog su bile snažne, gorke i lične. Ipak, surova realnost pokazuje da dok god nema nasilja na KiM i u BiH, međunarodna zajednica nije preterano zabrinuta za kvalitet života u ovom zajednicama. Obe mogu biti zemlje druge klase, koje su sve dalje od evropskih integracija, to njih jednostavno neće zanimati.
Sačuvana

" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
Stranice: [1]   Idi gore
  Štampaj  123
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP

Copyright © 2003-2013 by kovach
Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS! Dilber MC Theme by HarzeM