Kovach.rs
Vesti: Kovach.rs --> ANDROID aplikacija za horoskop.
 
*
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.




Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije


Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
April 21, 2024, 06:33:52

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
članova
Ukupno članova: 185692
Najnoviji: Bobbohops
Statistika
Ukupno poruka: 185084
Ukupno tema: 4466
Prisutnih danas: 137
Najviše prisutnih: 1107
(Januar 12, 2020, 19:55:25)
Prisutni korisnici
Korisnika: 0
Gostiju: 39
Ukupno: 39
Prijatelji
Stranice: [1]   Idi dole
  Štampaj  123
Autor Tema: Petrovaradin  (Pročitano 1455 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Милан Бандић
Super Hero
*****
Van mreže Van mreže

Poruke: 7954


Mинистар за верска и Национална питања


Pogledaj profil
« poslato: April 02, 2008, 12:07:35 »

   Petrovaradin, taj "Gibratal na Dunavu", sa do sada sačuvanom Gornjom tvrđavom, predstavlja klasičan primer vojne arhitekture XVIII veka, a po svojoj veličini i brojnim objektima, i remek-delo u sistemu fortifikacije.
   Na desnoj obali Dunava, iznad reke, na kamenitoj hridini obronaka Fruške gore vekovima je postojalo vojno utbrđenje. U vreme rimske dominacije nad Podunavljem jedna od mnogobrojnih predrstraža bio je i Cusum, na području između današnjeg Petrovaradina i Sremske Kamenice. Od prvog veka nove ere, pa sve do propasti Zapadnog rimskog carstva, utvrđena granica - Limes - odolevala je napadima raznih osvajača. Posle je Vizantija na ovim isturenim tačkama učvršćivala svoje granice. Iz ovog vremena na mestu Cusuma pominje se Petricon, da bi najzad u XIII veku, za vlade ugarskog kralja Bele IV, bila izgrađena prva veća vojna tvrđava u okviru župe cistercitskog manastira.
   Posle pada Beograda 1521. pravac turskog osvajanja išao je prema severozapadu, pa je i osvajanje Petrovaradina bila jedna od epizoda u Sulejmanovom pohodu protiv Ugarske i Beča.
   I dok je 1526. godine turska posada zauzela na tvrđavi samo usputne pozicije i preko 160 godina mirovala daleko od svakog neprijatelja, austrijska vojska, koja 1687. ulazi u ovu tvrđavu, hitno otpočinje podizanje fortifikacionih objekata, jer je predstojala još duga borba za  prevlast u Podunavlju i na Balkanu.
   Jednim snažnim upadom Turci su 1690. povratili Srem pa i Petrovaradin. međutim, u leto 1691, posle novog napada Austrijanaca, Turci napuštaju tvrđavu, da bi porazom kod Slankamena 17.avgusta 1691. konačno izgubili pozicije u Sremu, pa i prema Petrovaradinu, što je uslovilo duži predah, a u istoriji Petrovaradina početak sistematske izgradnje. Godine 1692. Austrijanci su započeli izgradnju tvrđave po Bobanovom sistemu, čija je osnova imala više naglašenih sistema; (Gornja tvrđava, Donja tvrđava, Mala tvrđava na ostrvu i Mostobran). Na Gornjoj tvrđavi bio je najpre oblikovan jugozapadni istureni ugao, takozvana Leopoldova tvrđava. Ovo je delo Gratitelja Matijasa Maizerfelda, iskusnog u izgradnji utvrđenja u Osijeku, Brodu, Budimu, Segedinu i Velikom Varadinu. Pošto je rat još trajao, Turci su iznenadnim pokretom iz Beograda došli do Petrovaradina i 11. septembra 1694. otpočeli dvonedeljnu opsadu, ali tvrđavu nisu uspeli da povrate. (Kao uspomena na tu opsadu uklesana je godina 1694. na portalu istočne kapije na putu prema Topovnjači.)
   Do početka XVIII veka završeni su pored Leopoldovog i bastioni: Inoćent, Josef, Ludvig, Terezija, s' ostalim pratećim objektima. Ovaj kompleks sadržavao je formirane objekte na Gornjoj i Donjoj tvrđavi i na Dvorožnom bastionu Hornwerk, koji je prema jugu zahvatao istureni prostor pred Gornjom tvrđavom, prema Sremskoj Kamenici i Fruškoj gori. Grade se i Mostobran - Bruckenschantze - na levoj obali Dunava, i malo ostrvsko utvrđenje - Inselschantze. Sve je ovo građeno s' izvesnim prekidima do 1780. kad je tvrđava u potpunom kompleksu, s' urbaniziranim podrgađem, i završena.
« Poslednja izmena: April 02, 2008, 12:16:58 Milan Bandić » Sačuvana

" ... Нисам знао да љубав дубока, зараза је, да је куга, стријела. Пришла је и заклопљена ока, Бандићу је памет одузела ... "
Stranice: [1]   Idi gore
  Štampaj  123
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP

Copyright © 2003-2013 by kovach
Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS! Dilber MC Theme by HarzeM